Poštovani mještani, budući da u općinskoj upravi općine Sibinj svakodnevno zaprimamo mnogo upita o trenutnoj situaciji, statusu, te početku realizacije projekta Brod 2, na kojem je općina Sibinj partner na navednom projektu i to sa nositeljem projekta gradskom komunalnom tvrtkom Vodovod d.o.o. a čiji projekt uključuje izgradnju 46 km kanalizacijske mreže ( vodoodvodnja ), te 11 km vodovodne mreže na podučju općine Sibinj, ovim putem vas upoznajemo sa statusom projekta o kojem je direktor Vodovoda d.o.o. gospodin Stjepan Ašćić nedavno govorio za lokalni portal.
Njegov govor o statusu projekta “Brod 2″prenosimo u cijelosti:
Projekt “Brod 2″ je 478 milijuna kuna vrijedan projekt razvoja vodnokomunalne infrastrukture na području devet jedinica lokalne samouprave, Slavonski Brod, Sibinj, Brodski Stupnik, Podcrkavlje, Bukovlje, Gornja Vrba, Klakar, Garčin i Donji Andrijevci.
Predmet projekta je izgradnja vodovodne mreže dužine 49.120 m sa 4.762 priključka, kao i izgradnja sustava odvodnje dužine 147.067 m s 11.477 priključaka, čijom će provedbom 12.300 stanovnika dobiti pitku vodu iz javnog vodovoda, a odvodnju 31.000 stanovnika.
Napominjemo kako je u općinama Brodski Stupnik, Garčin i Donji Andrijevci dijelom izgrađen sustav odvodnje koji se ne može koristiti prije provedbe projekta Brod 2.
Vodovod d.o.o. Slavonski Brod pokrenuo je projekt Brod 2 2014. godine, nakon čega je uslijedilo potpisivanje ugovora o partnerstvu, ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovora o sufinanciranju te je nakon provedene javne nabave u sedmom mjesecu 2015. potpisan ugovor za izvođenje projektne i studijske dokumentacije.
Razlog kašnjenja izrade dokumentacije je promjena koncepcije aglomeracija. Naime, preliminarnim aglomeracijama je bila predviđena izrada tri zasebna uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Prema studiji izvodljivosti i konzultantima Jaspers, bolja koncepcija je spajanje sve tri preliminarne aglomeracije na postojeći UPOV u Slavonskom Brodu.
Ova izmjena je dovela do produženja cjevovoda i povećanja broja crpnih stanica, dok je u financijskom smislu iznos ugovora ostao u okviru odobrenih sredstava.
Dokumentacija za projekt Brod 2 je u završnoj fazi:
· Izrađeni su svi idejni projekti 27/27,
· Ishođene su sve lokacijske dozvole – pravomoćne 27/27,
· Izrađeni su svi glavni projekti 27/27,
· Ishođene su građevinske dozvole 16/27 (ostalih 11 je u postupku ishođenja),
· Ishođene su sve potvrde na glavne projekte,
· Ishođeni su svi potrebni Dodatci:
o Dodatak 1. Izjava tijela nadležnog za praćenje područja NATURA 2000
o Dodatak 2. Izjava nadležnog tijela odgovornog za gospodarenje vodama
o Dodatak 3. Tablica koja se odnosi na usklađenost aglomeracija na koje se primjenjuje obrazac zahtjeva s direktivom o gospodarenju komunalnim otpadnim vodama
· Studija izvedivosti i analiza troškova i koristi
· Dokumentacija za javnu nabavu „Nadzor” poslana na ex ante kontrolu PT2 12.4.2019.,
· Dokumentacija za „Vođenje projekta” poslana na ex ante kontrolu PT 2 12.4.2019.,
· Rok za dostavu Dokumentacije za „Radove – Crveni FIDIC” je 29.4.2019.,
· Rok za dostavu Dokumentacije za javnu nabavu „Oprema” i „Promidžba i vidljivost” je 30.5.2019.
Uzevši u obzir stanje projekta Brod 2, tj. 59 posto građevinskih dozvola i riješenosti imovinsko pravnih odnosa od 73,52 posto, vjerujemo kako je došlo do pogreške u komunikaciji Ministarstva kao provedbenog tijela 1 i Hrvatskih voda kao provedbenog tijela 2, jer projekt Brod 2 ispunjava sve uvjete po Uputi za prijavitelje v_4 koji se primjenjuje od siječnja 2019.godine, članak 5.1 Faze postupka dodjele.
Također vjerujemo kako će Vodovod d.o.o. Slavonski Brod vrlo brzo u suradnji s resornim ministarstvom i Hrvatskim vodama otkloniti nesporazume vezane za ovaj projekt, te da će, u suradnji sa svim dionicima, prije svega Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Hrvatskih voda, projekt Brod 2 u vrlo skoro vrijeme biti odobren.
Uostalom, Vodovod d.o.o. Slavonski Brod je u prethodnom razdoblju bio prvi koji je koristio sredstva EU fondova u sufinanciranju izgradnje vodnogospodarske infrastrukture i bio prepoznat kao „Primjer dobre prakse”.
